Promatrano po subjektivnoj procjeni ispitanika učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnjih 6 mjeseci prije ispitivanja, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (74%) a slijede ga DM, Kaufland, Plodine i Lidl (između 30 i 50%).
Osobna ocjena količine novca potrošenog po trgovačkim lancima na vodeće pozicije stavlja: Konzum, Plodine, Kaufland, Billu, Mercator, Lidl i Ktc.
Lider je opet Konzum na koji otpada četvrtina kupaca koji najviše novca ostave baš u tom lancu. Promatrano po formatima trgovina proizlazi da se 44% novca potroši se u supermarketima – najpopularnijem obliku trgovine.
U odnosu na prethodnu godinu veći je rast zapažen kod hipermarketa (s 19 na 26%) a i diskonti su porasli od 2 na 6%. Pad imaju jedino – suprette/male trgovine i to od 24 na 18%.
Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se gotovo podjednako na: širinu ponuđenog asortimana i blizina stanovanju ili poslu (preko 50%) i zatim prihvatljivost cijena (važno za preko 43% ispitanika/kupaca).
Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata značajno varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima. Blizina mjesta je posebno istaknuta za Konzum, Billu, Tommy, a širok asortiman kod Kauflanda, Mercatora, Plodina, Interspara i Ktc-a. Cijene su pak na prvom mjestu kod Lidla i Getroa.
Općenito se može istaknuti da su kupcima osobito važne slijedeće karakteristike prodajnog mjesta: svježina i kvaliteta proizvoda, razina cijene, širina asortimana, jasno istaknuta cijena, čistoća prodavaonice i okoline, ljubazno i susretljivo osoblje, brzina rada blagajni, orijentacija u trgovini, radno vrijeme, akcije sniženja – sve su to
ocjene od 4.3 do 4,8 (na skali od 1 do 5).
U odnosu na prethodnu godinu vidljiv je veći pomak u zahtjevu za nižom razinom cijena i sniženjima/akcijama. Ukupna ocjena zadovoljstva svim elementima kupovanja istaknuta je najviše kod Interspara, a lojalnosti kupaca kod Lidla i Interspara.
Veće nabavke za kućanstvo najčešće se rade jednom mjesečno (preko trećine kućanstava) ali oko četvrtine kućanstava takve nabavke obavlja svaka dva tjedna i isto toliko na tjednoj razini. Ove se navike dosta razlikuju kada se velike kupovine promatra po regijama. Primjetno je i da građani sve više kupuju prema unaprijed pripremljenim listama (54%) ali još uvijek ima dosta onih impulzivnih koji ipak kupe nešto više od planiranog (46%).
Za velike je kupovine presudan odlazak u nabavku s automobilom – gotovo 70%. Informiranje putem letaka postalo je uvriježeno za oko 60% kupaca, a na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (blizu 50%). Privatne marke pojedinih lanaca definitivno su dobile svoje kupce. Preko 70% ispitanih potrošača sada kupuje bar neke privatne marke, a oko 15% se izjašnjavaju kao redoviti kupci takvih proizvoda.
Ovo istraživanje pokazuje da tek oko desetine potrošača nije promijenilo svoje kupovno ponašanje izbijanjem krize, kod svih ostalih vidljive su promjene, a najviše u pomnijem praćenju razine cijena (preko 60%) i specijalnih promocijskih akcija (oko 50%).
Izvor: GfK Centar za istraživanje tržišta
