Glavni sastojci mediteranske kuhinje su maslinovo ulje i svježe voće i povrće, proteinima bogate mahunarke, riba i cjelovite žitarice te umjerena količina crvenog mesa i vina. Iako je tradicionalna mediteranska kuhinja ima jela bogatog i sočnog okusa ona su vrlo lagana i blagotvorna za ljudski organizam, ne izazivaju visoki krvni tlak, povišenu razinu kolesterola i pretilost.
Ako želite jesti hranu koja je dobra za srce u prehranu obavezno unesite namirnice koje čine osnovu mediteranske kuhinje!
POVRĆE
U mediteranskoj se kuhinji osobito cijeni lisnato povrće poput kupusa, kelja, cvjetače, brokule, prokulice, korabe ili raštike, a koje je odličan prilog jelima od mesa ili ribe. Ovo povrće ima značajnu nutritivnu vrijednost, izvor je vitamina C, kalija, kalcija, vlakana i karotenoida važnih u prevenciji karcinoma i bolesti vezanih uz krvožilni sustav.
SLANUTAK
Slanutak je namirnica koja se u kombinaciji sa škrobom, grahom ili žitaricama može svakodnevno konzumirati, a osigurava visoko kvalitetne proteine kao i folnu kiselinu, kalcij, željezo i cink. Osim toga, sadrži optimalnu količinu vlakana, fitata, fitosterola, koji prema pomažu kod dijabetesa, raka debelog crijeva te smanjuju rizik od srčanih bolesti.
KUSKUS
Tradicionalni prozivodi od nerafiniranih žitarica poput tjestenine, kruha, ječma i kuskusa baza su mnogih mediteranskih jela. Cjelovite žitarice probavljaju se puno sporije te na taj način imaju blaže djelovanje na razinu glukoze i inzulina u krvi, a osim toga sadržavaju dovoljne količine vlakana, magnezija vitamina E i drugih antioksidansa. Prehrana bogata cjelovitim žitaricama štiti organizam od srčanih oboljenja, dijabetesa i drugih kroničnih bolesti.
PATLIDŽAN
Patlidžan je omiljen zbog svog neutralnog okusa i nježne teksture mesa, a vrlo dobro ide uz bilo koju vrstu umaka te je dobra zamjena jelima bez mesa. Patlidžan sadrži vlakna i kalij, a neki sastojci kože imaju antivirusno djelovanje.
LJEŠNJACI
Grmovi lješnjaka su na Mediteranu uobičajeni poput maslinovih stabala. Lješnjaci se konzumiraju kao grickalice, kao sastojci različitih umaka ili se dodaju salatama. Bogati su nezasićenim masnoćama te su dobar izvor proteina, vlakana, vitamina E, kalcija i magnezija te aminokiselinama koje povoljno djeluju na krvne žile.
MASLINOVO ULJE
Imperativ mediteranske kuhinje je maslinovo ulje što se posebno odnosi na pripremu jela od povrća. Ovo ulje se koristilo još od antičkih vremena, a izvorni olimpijski pobjednici su kao nagradu dobivali vrč maslinova ulja. Ono sadrži nezasićene masnoće i antioksidanse, a vjeruje se je upravo ovo ulje zaslužno za nisku stopu srčanih oboljenja kod žitelja mediteranskih zemalja.
PAPRIKE
Svježe, pržene ili sušene paprika glavni su sastojak marokanskih jela, uglavom povrtnih umaka koji se dodaju jelima od tjestenine. Sve vrste paprika bogate su vitaminima A i C, folnom kiselinom, beta karotenom i vitaminom K. Crvena paprika sadrži likopen, lutein i zeaksantin koji su dobra prevencija makularnim degeneracijama.
RIBA
Glavni izvor proteina u prehrani mediteranskih zemalja smještenih uz more su riba i ostali morski plodovi.. Dok su neke masnije vrste ribe poput tune bogate omega-3-masnim kiselinama, škampe, lignje i brancini sadrže korisne proteine poput niacina i selena.
RAJČICA
Teško je povjerovati da su danas sveprisutne rajčice na Mediteran stigle tek zahvaljajući Columbovom otkriću američkog kontinenta. Rajčice su bogate vitaminom C i snažnim antioksidansom likopenom koji prevenira neka kancerogena oboljenja (posebno rak prostate). Osim toga, rajčice se mogu konzumirati svaki dan zahvaljujući njihovoj višestrukoj upotrebljivosti, od pripreme raznih umaka, salata, konzervirane ili svježe kao dodatak jelima.
